| |
|
|
|
|
|
|
|
|
1. |
Record Nr. |
UNINA9910163379503321 |
|
|
Autore |
Skrobonja Goran |
|
|
Titolo |
Nakot |
|
|
|
|
|
Pubbl/distr/stampa |
|
|
|
|
|
|
ISBN |
|
|
|
|
|
|
Descrizione fisica |
|
1 online resource (205 p.) |
|
|
|
|
|
|
Soggetti |
|
Yugoslav fiction |
Telepathy in literature |
|
|
|
|
|
|
|
|
Lingua di pubblicazione |
|
|
|
|
|
|
Formato |
Materiale a stampa |
|
|
|
|
|
Livello bibliografico |
Monografia |
|
|
|
|
|
Sommario/riassunto |
|
Sve do pojave mladog i obeavajueg Ota Oltvanjija, Goran Skrobonja je bio jedini pisac bivse Jugoslavije koji je bio vredan panje unutar anra strave i uasa. Izrastao kao pisac pod kisobranom sada najznaajnijeg pokreta moderne balkanske fantastike (razne edicije urednika Bobana Kneevia) Skrobonja je od svojih prvih objavljenih radova imao problem da artikulise model kojem se priklonio - slian modelu Stivena Kinga - a da to ne deluje banalno unutar ovdasnjih okvira. Prie objavljene u antologijama Tamni vilajet, almanahu Monolit i asopisima delovale su kao beivotne posrbe neijeg tueg izraza. U romanu Nakot (prvo ,,izdanje" je bilo fotokopirani samizdat, vanredni broj fanzina ,,Emitor" u 20 primeraka 1992), Skrobonja uspeva da uskladi omiljeni kingovski izraz sa pulsom podneblja kojim se bavi, dajui nam da naslutimo do koje se zanimljive i znaajne mere taj izraz u budunosti moe razviti.Vizija nam oslikava Jugoslaviju (bivsu) krajem ovog veka, blisku budunost u kojoj se, pored politikih civilizacijskih napetosti, pojavljuje i novi genetski faktor: soj dece sa telepatskim i ostalim ESP sposobnostima, koja se bore za prostor eliminacijom ,,zastarele vrste." Solidno dozirana dramaturgija, nekoliko briljantnih momenata i duhovite projekcije socijalnih trendova ine da knjiga izgleda prekratka u odnosu na naboj kojim nas vue. Osnovne slabosti, primetnije u ekspoziciji knjige, jesu izvestaenost jezika i elja da se u tvrdom amerikom maniru doara taj svet, dajui kao efekat banalnost u |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
pojedinim momentima. Tamo gde se autor opustio i odlepio (scene sa penzionerom, nekadasnjim etnikom-koljaem koji se bori protiv zlog soja) na povrsinu izbija autentina, obeavajua energija. Da li e se ona u budunosti i ostvariti u punoj snazi i postati relevantna i van okvira domae scene, to pre svega zavisi od autorove snage da relativizuje oblike amerikog modela horora i krene u avanturu u kojoj bi bio prvi kod nas. Po recenziji Miodraga Milovanovia (,,Znak Sagite 1"), ,,ako ikada horor nae mesto pod suncem nase knjievnosti, onda e ovo (Nakot, p. Z.S.) biti jedan od vrednijih kamena temeljaca."Preokret jeste oigledan, knjiga e verovatno biti ,,bestseler" u odreenim krugovima, ali najuzbudljivijom se ini perspektiva zrelog procvata ove vrste pisanja kod nas. |
|
|
|
|
|
| |